Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pariška burza". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 



SADRŽAJ:

1. Uvod

U uvjetima potrage za širenjem granica ulaganja, sve veći broj kompanija okreće se europskom tržištu koje nudi nepresušan izvor mogućnosti. Kotiranje na europskim burzama vrijednosnicama mnogim kompanijama omogućava još veću diversifikaciju portfolia, veće i sigurne prinose te gradi internacionalni spektar dioničara koji potpomažu ne samo različitosti strukture vlasnika kompanija nego uvode i multikulturalnost te ukidaju fizičke i virtualne barijere.

Pariška burza samo je jedna od takvih institucija u Europi koje kompanijama koje kotiraju na njoj nude bolje veze sa investitorima, veće mogućnosti eksternog financiranja te uopće drugačiji i bolji image u svijetu.

2. Povijest pariške burze

2.1. Prvi pokušaji reguliranja tržišta

Između 1716. i 1720. škot John Law pokušao je priviknuti Francuze na papirni novac izdavajući banknote Kraljevske banke i nudeći dionice Compagnie des Indes. No, Law nije bio spreman na loše reguliran pravni i ekonomski sistem u Francuskoj. Njegov eksperiment završio se bankrotom.

Napori organiziranja tržišta u Francuskoj nastavili su se. Kraljevsko vijeće 1724.g. donosi odluku o osnivanju pariške burze. 1774.godine vijeće donosi odluku o otvaranju specijalnog prostora unutar burze tzv.parqueta. Prostor je bio namjenjen agents de change, koji su bili zaduženi za izvikivanje i određivanje tržišnih cijena dionica.

2.2. Stjecanje službenog statusa

Kraljevsko vijeće je stvorilo kostur za organiziranu ekonomiju. Po prvi puta u Francuskoj dolazi do regulacije tržišta od strane vlasti:

Banque de France je dano pravo izdavanja banknota,

dionička društva su mogla biti osnovana samo uz dozvolu vlasti

službenim posrednicima dozvoljen je monopol pri trgovanju vrijednosnim papirima.

Godine 1801. pariška burza bila je već prepoznatljiva u cijelom svijetu, a broj agents de change svakim danom bio je sve veći. Izgradnja Palais Brongniart-zgrade u kojoj je bilo sjedište pariške burze počelo je 1807. i završeno je 1827. Od tada napredak Francuskog gospodarstva postaje nezaustavljiv. Dolazi do osnivanja brojnih financijskih institucija, izgradnje željeznica, te razvoja industrije i trgovine. Broj dionica izlistanih na burzi povećavao se iz dana u dan, od 7 dionica 1800. do 152 dionice 1853.g.

2.3. Otvaranje konkurenciji

1980. godine su po mnogima bile godine konsolidiranja i povezivanja fin. tržišta i ekonomije cijelog svijeta. U Francuskoj tih godina dolazi do moderniziranja pariške burze, te se prelazi na elektroničko trgovanje vrijednosnim papirima.

Napori ministarstva financija rezultirali su uvođenjem futures ugovora 1986.godine, a

godinu dana kasnije dolazi do uvođenja opcija. Reforme unutar burze rezultirale su i promjenom samih učesnika na burzi.

Agents de change su svoju ulogu prepustili societes de bourse ili poduzećima članicama burze, a pravilo za članstvo u burzi je promjenjeno - poduzeća koja je prije izabirala državna vlast sad moraju zadovoljiti određene zakone kako bi postala članice pariške burze. Kompanije koje su bile članice pariške burze imale su mogućnost obavljanja svih aktivnosti sa vrijednosnim papirima, izdavanja novih vrijednosnih papira, te upravljanja privatnim portfoliom i mutal fonds.

...

 

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]